uspdr-delta.hr

�

Ro?en je u Baltimoreu 1948. godine, diplomirao pravo na

Sveu?ili�tu Yale, bavio se najprije odvjetni�tvom, da bi po?etkom

osamdesetih stupio u dr�avnu slu�bu � najprije u USAID-u, zatim

u Ministarstvu pravosu?a, a kona?no i u State Departmentu.

Mnogi ga dr�e vjerojatnim ameri?kim ministrom vanjskih poslova,

u slu?aju da George Bush dobije i drugi mandat.
Na� ameri?ki suradnik Jeffrey T. Kuhner razgovarao je s

gospodinom Boltonom u njegovu uredu u ameri?kom State

Departmentu. Iz �ireg intervjua donosimo najzanimljivije izvadke

koji rje?ito govore o stajali�tima vlade predsjednika Georgea Busha

o haa�kom sudu i Carli del Ponte, a koji su ovih dana � u razradi

na�eg suradnika � izazvali pravu buru u tzv. jugoisto?noj Europi,

ali su potakli i reagiranja nekih va�nih diplomatskih sredi�ta

(State Departmenta i Foreign Officea), o ?emu donosimo poseban prilog.

Goleme ovlasti tu�itelja

Podtajni?e Bolton, vi ste glavni kriti?ar Me?unarodnog kaznenog

suda (ICC) u Bushovoj vladi. Koje su va� glavne zamjerke ICC-u?
- Tu�itelj ICC-a ima golemu vlast, mo? i samostalnost u provo?enju

istrage i podizanju optu�nica protiv ljudi koji su navodno po?inili

ratne zlo?ine i zlo?ine protiv ?ovje?nosti. Tu vlast ne ograni?ava ni

jedna demokratska institucija. Tu�itelja nadzire samo sud, �to je,

naravno, shva?anje koje smo odbacili razdvajanjem vlasti ugra?enim

u Ustav. Te substantive tu�iteljeve ovlasti vrlo su nejasne (vague) i nas

jako brine da bi ishod te priro?ene tu�iteljeve neodgovornosti mogao

biti pokretanje, u osnovi politiziranih optu�nica protiv najvi�ih du�nosnika SAD-a.
SAD se u potpunosti obvezao, gdje god je to nu�no, istra�iti i procesuirati

tu�be o navodnim ratnim zlo?inima i zlo?inima protiv ?ovje?nosti. Dr�avni

tajnik Colin Powell rekao je da bi sa zadovoljstvom usporedio na� u?inak

u tome s bilo kim u svijetu.
Pitanje je, je li ustanova kao �to je Me?unarodni kazneni sud najbolje

mjesto za dono�enje takvih odluka. Naime, u nizu su?enja, od biv�e

Jugoslavije i ju�ne Afrike do isto?ne Europe i mnogih dr�ava �irom svijeta,

u kojima su podignute optu�nice za zlo?ine protiv ?ovje?nosti, one su

povezane s politi?kim rje�avanjem tamo�njih sporova, tako da je opasnost

politiziranih optu�nica � osobito onih protiv SAD � vrlo velika. Stoga, mislimo

da je najbolji na?in hvatanja u ko�tac s krupnim zlouporabama ljudskih

prava postavljanje zahtjeva tim dr�avama da donesu odluku o tome �to

ustvari �ele: kazneno goniti te ljude � �to ?e se, recimo, dogoditi u

slu?aju Iraka kad ponovno zadobije suverenitet 1. srpnja � ili opredijeliti

se za neku drugu mogu?nost (�) moja poanta je da svaka dr�ava mora

sama o tome odlu?iti, a institucija Me?unarodnog kaznenog suda, koja je

?isto tu�iteljska, prejudicira to pitanje.

�

Povrat odgovornosti

Mnogi u Washingtonu ukazivali su na ?injenicu kako je Me?unarodni kazneni

sud za biv�u Jugoslaviju, sa sjedi�tem u Haagu u Nizozemskoj, uspostavio

opasan presedan �zapovjedne odgovornosti� u me?unarodnom pravu, koji

bi Me?unarodni kazneni sud mogao u budu?nosti uporabiti protiv du�nosnika

SAD-a. Oni pobli�e tvrde da je glavna ICTY-jeva tu�iteljica Carla del Ponte

sastavila krajnje neto?ne i nepravedne optu�nice zasnovane na

�zapovjednoj odgovornosti� protiv vode?ih hrvatskih i srpskih generala �

od kojih je najizrazitiji primjer hrvatski general Ante Gotovina. �to vi o tome mislite?
- Stvarna je opasnost da optu�nice haa�kog suda ne?e rije�iti stanje na

Balkanu, ve? ?e stvoriti nova neprijateljstva koja ?e voditi budu?im napetostima.
Ba� zato se i na�a strategija prema haa�kom sudu temelji na privo?enje

optu�nica kraju i povrat odgovornosti Srbiji, Hrvatskoj i drugim dr�avama jer,

kona?no, mnogi navodni zlo?ini po?injeni su u njihovo ime pa se oni s njima

moraju i suo?iti. Oni trebaju donijeti odluke ho?e li ti Srbi i Hrvati biti krivi?no

gonjeni i je li im prihvatljivija amnestija od optu�nica. Ne �elim presu?ivati

�to je ispravno, ve? kazati da je odgovornost na onima koji s tim odlukama

moraju �ivjeti.
Mislite li, osvr?u?i se unatrag, da je stvaranje Me?unarodnog kaznenog suda

za zemlje biv�e Jugoslavije 1993. godine bilo pogre�no?
- Podupirali smo ovaj sud jer ga je ranije osnovalo Vije?e sigurnosti UN-a i

mislimo da treba odraditi svoje (play itself out), ali tako?er radimo i na tome

da njegov rad privedemo kraju. Mislim da je bolje � ako vam ve? treba

nekakav sud ad hoc � da njega osnuje Vije?e sigurnosti jer ?ete tada

imati barem nekakav politi?ki nadzor, a ja razlikujem legitimne politi?ke

stranke, kakve proizlaze iz (ameri?kog) Ustava i svih saveznih tu�itelja u

SAD-u na jednoj strani, nasuprot politizaciji tu�itelja koja nikome ne odgovara.

izvor:BP